Get Adobe Flash player

 


četvrtak, 22 oktobar 2015 20:11

Autoput za pčele u Oslu

Ocijenite sadržaj
(3 Glasova)

Oslo planira da napravi prvi autoput za pčele na svijetu kako bi se zaštitili ovi ugroženi insekti oprašivači bez kojih čovječanstvo ne može. Cilj projekta je da se u norveškom glavnom gradu uspostavi sistem “odmorišta” za insekte oprašivače kako bi pčele i bumbari mogli nesmetano da lete sa kraja na kraj grada, a svi su pozvani da se uključe u tu inicijativu. Prilike u Norveškoj u vezi sa insektima oprašivačima su nešto bolje nego u drugim djelovima Evrope ali se smatra da je jedna trećina divljih vrsta pčela u toj zemlji ugrožena.

“Mi stalno mijenjamo naše okruženje prema svojim potrebama zaboravljajući da je to životna sredina i drugih vrsta“, kaže Agnes Like Melver, predstavnica organizacije Bibi (Bybi, u prevodu Gradske pčele) i koordinatorka projekta. “Da bismo to ispravili, moramo im obnoviti mjesta za život i hranu”, rekla je ona sjedeći na klupi u javnom parku Abel, maloj zelenoj oazi u norveškom glavnom gradu. Ta oaza u kojoj rastu suncokret, neven, felicija i druge medonosne bilje koje su zasadili lokalni stanovnici i đaci, nekada je bila samo parče travnjaka a sada je “mjesto za ispašu” pčela i bumbara.

“Iza projekta ‘autoput pčela’, prvog takvog, kako ističu organizatori, u svijetu čiji pompezan naziv asocira na bitumen, stoji namjera da se ovaj sistem “odmorišta” ili “utočišta” za insekte oprašivače proširi kako bi pčele i bumbari mogli nesmetano da lete sa kraja na kraj grada. Bilo da je to krov pod travom na poslovnoj višespratnici, groblje sa posađenim biljkama koje cvjetaju u različito doba godine, zelena površina prepuštana divljem cvijeću, “hotel” za korisne divlje insekte u dnu bašte ili bijele rade na obodu prozora… pojedinci, institucije, preduzeća i udruženja su pozvana da se pridruže ovoj inicijativi i svoj doprinos objave na sajtu www.polli.no.

Na 12. i posljednjem spratu ultramoderne zgrade u novoj poslovnoj četvrti na obali Oslovskog fjorda, velika finansijsko-računovodstvena firma je odlučila da dio terase prekrije biljkama iz roda sedum i postave dvije košnice. Oko 45.000 radilica tu posluje nesvjesno ekonomista u odelima koji doručkuju u blizini. “To treba shvatiti kao znak da i preduzeća vode računa o očuvanju biodiverziteta”, kaže Marije Šelbre. Ova finansijska konsultantkinja, ljubiteljka pčelarstva, ubijedila je svog poslodavca da sa vlasnikom zgrade finansira ovaj projekat vrijedan 400.000 norveških kruna ili 46.000 eura.

“Radilice žive oko 60 dana”, kaže ona i dodaje da radilice tokom svog života samo prikupljaju med. A onda kao svaki dobar računovođa, Marije daje i obračun. “Ako bi za posao koji obavljaju dobijale minimalnu zaradu, tegla meda bi koštala 182.000 dolara”.

Stanje u Norveškoj u vezi sa insektima oprašivačima nije toliko zabrinjavajuće kao u SAD ili drugim djelovima Evrope gdje su bolesti i problemi vezani za intenzivnu poljoprivredu, poput masovnog uzgoja samo jedne vrste biljaka i upotrebe pesticida, imali pogubne posljedice po pčele. Ipak, jedna trećina od 200 vrsta divljih pčela i bumbara u Norveškoj, smatra se ugroženim.

To jeste povod za brigu jer je za 30 do 40% hrane koju koriste ljudi, bitan proces oprašivanja biljaka, što besplatno obavljaju insekti. Ekonomska vrijednost toga je, prema istraživanju francusko-njemačkog tima istraživača (INRA, CNRS i UFZ) iz 2005, procijenjena na 153 milijardi eura.

Generalni sekretar Norveškog savjeta za biodiverzitet (Sabima) Kristijan Stel pozdravlja ovu inicijativu Bibija, i osuđuje “kratkovidost” norveških vlasti. “Vlast se izgleda krije iza ovakvih privatnih inicijativa dok istovremeno vode politiku koja ide u prilog intenzivnoj poljoprivredi koja će prouzrokovati smrt mnogih pčela”, kaže on. “Poljoprivreda duguje sve oprašivačima u održavanju proizvodnje hrane dok insekti zavise od raznovrsnog uzgoja da bi preživjeli. To je međuzavisnost”, dodao je on. Zbog nestajanja insekata prikupljača polena poljoprivrednici su primorani da ručno oprašuju biljke u kineskoj provinciji Sečuan dok u SAD prevoze košnice kako bi oprašili kulture. Agnes Like Melver vjeruje u “domino efekat”. “Ako uspijemo da na lokalu riješimo globalni problem, možemo smatratii da će lokalno rješenje djelovati i drugde”, kaže ona.

ekologija.rs

1 Komentar

  • Link komentara Srele subota, 14 novembar 2015 20:08 Napisano Srele

    Svi cemo jednog dana biti pcelice i voziti se auto putem:)

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi plastične kese zamijenili biorazgradivim?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish