Get Adobe Flash player

 


subota, 10 januar 2015 12:36

Trendovi koje možemo da očekujemo u 2015

Ocijenite sadržaj
(3 Glasova)

Kako se u svijetu sve više troši energija fosilnih goriva, koncentracija gasova staklene bašte će i dalje da raste, i Zemljina prosječna temperatura će rasti. Procjenjuje se da bi Zemljina prosječna temperatura mogla da poraste za 2 ° C i 6 ° C do kraja 21. vijeka. Konačno, globalno zagrijevanje će uticati na život na Zemlji na mnogo načina. Ali priroda i razmjere promjena zavise i od nas. Evo nekih trendova koje možemo da očekujemo u 2015. godini po sajtu Discovery, a koji će možda imati znatnog uticaja na planetu i život na Zemlji.

Za većinu mjesta, rezultat globalnog zagrijevanja će biti više toplih a manje hladnih dana. Duži i intenzivniji toplotni periodi će se javljati češće. Mjesta na visokim geografskim širinama i vlažna mjesta će imati tendenciju da prime više kiše, dok će tropski krajevi i suva mjesta dobijati manje kiše. Povećanje padavina će doći u obliku velikih, vlažnih oluja, a ne u obliku više kišnih dana. Između tih većih oluja će biti dužih sunčanih i suvih perioda, tako da će se učestanost i ozbiljnost suša povećati. Uragani će vjerovatno povećati intenzitet s obzirom na toplije površine okeana.

Naučnici su praćenjem velikih ledenih ploča na Grenlandu i Zapadnom Antarktiku, na oba mjesta primijetili trend topljenja. Svaki od ovih ledenih pokrivača sadrži dovoljno vode za podizanje nivoa mora za 5 metara. Ako se naš svijet i dalje zagrijeva po spomenutoj stopi onda je pitanje kada će se ledene ploče otopiti. Neki naučnici upozoravaju da bi se to moglo dogoditi do 2 100.g.

Ekosistemi će se pomijerati, biljke i životinje koje se najbrže prilagođavaju najbrže će se premjestiti u nova područja  u kojima će se sukobiti sa domorodačkim vrstama. One vrste koje se ne mogu prilagoditi dovoljno brzo će se suočiti sa izumiranjem. Sve je veća zabrinutost naučnika da bi 21. vijek mogao da  bude jedno od najvećih razdoblja masovnog izumiranja vrsta u cijeloj Zemljinoj istoriji.

Mogući uticaj El Ninja

The National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) kaže da postoji 65% vjerovatnoće da se 2015. pojavi El Ninjo, topao vodeni pojas u Tihom okeanu. To bi, zauzvrat, moglo da pomjeri živu na globalnom termometru još više. Takođe, efekti mogu biti i suše u nekim djelovima Azije i jače padavine u Južnoj Americi.

Još topljenja leda

NOAA izveštava da temperature na dalekom sjeveru rastu dvostrukom brzinom u odnosu na ostatak planete i da bi to moglo dovesti do daljeg smanjenja ledenog omotača.To će prouzrokovati ne samo porast nivoa mora već će i ugroziti arktičke životinje.

Zaustavljanje pustinje u Kini

Radnici su zauzeti sađenjem Velikog Zelenog zida, ogromnog šumskog pojasa koji će se prostirati na 4500 kilometara duž Kine, i koji za cilj ima da spriječi širenje Gobi i Taklamakan pustinja i da zaustavi jake pješčane oluje. Ako drveće preživi kao što je predviđeno, sličan pojas se planira i za Afriku.

Acidifikacija okeana će uticati na ishranu čovjeka

Okeani apsorbuju ugljen dioksid i to prouzrokuje promjenu pH nivoa. Okeani postaju kiseliji, što će loše uticati na svjetske zalihe morske hrane. Školjke postaju krte, a škampi uskoro, po nekim studijama, neće biti toliko ukusni.

Bolja zaštita od katastrofa

Cunamiji i ostale prirodne katastrofe neće više nanositi toliko štete i smrti, jer se u svijetu u priobalnim gradovima dosta radi na ranoj detekciji i odbrani. U Kaliforniji, zvaničnici rade na uvođenju dobrog sistema za upozorenje na zemljotres, tako da će škole, vatrogasne stanice i neke privatne kompanije imati nekoliko dragocenih sekundi da se pripreme.

Nestašice vode će dovesti do globalnih tenzija

Očekuju se nestašice vode i problemi sa pronalaženjem novih izvora će biti priličan izazov za vlade država Bliskog istoka, podsaharske Afrike, Južne Azije i sjeverne Kine, te se mogu očekivati tenzije između oblasti.

Rastući impuls za borbu protiv klimatske promjene

Može se desiti da 2015.godina bude ona u kojoj će otpor protiv zaustavljanja emisija sa efektom staklene bašte početi da posustaje, obzirom da sve više vlada i kompanija počinje da prihvata neophodnost akcije. Neki od najuticajnijih ljudi na svijetu mogu pomoći u ovome. Papa Franjo planira da pošanje poruku o klimatskoj promjeni svojim vjernicima kojih ima oko 1,5 milijarde i da sazove samit vodećih svetskih verskih vođa o ovom problem.

NVO Zeleno Srce

2 Komentara

  • Link komentara Jelica subota, 10 januar 2015 12:52 Napisano Jelica

    Sve je više žrtava nevremena u Evropi i kod nas, što prije shvatimo ozbiljnost klimatskih promjena bolje za sve nas!

  • Link komentara Lana subota, 10 januar 2015 12:54 Napisano Lana

    Kako se navodi u studiji Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, trenutačno je u “opasnosti” imovina čija vrijednost doseže tri bilijuna dolara, a taj bi se iznos, zaključuju znanstvenici, do 2070. godine mogao popeti na vrijednost od 35 bilijuna dolara u čak 130 lučkih gradova u svijetu. Najugroženiji na listi je Miami, za koji se predviđa da bi do 2070. godine morao od nesreća zaštititi imovinu čija bi vrijednost, procjenjuje se, mogla dosegnuti i 3,51 bilijun dolara. Teške oluje već uzrokuju poplave i zadaju nevolje stanovnicima duž avenije Brickell.

    Šangaj, koji je peti na listi, u kolovozu 1997. godine pretrpio je tešku oluju koja je iza sebe ostavila 94 milijuna dolara gubitaka, a poplavljeno je bilo i 170 prometnica.

    Mumbai godišnje trpi 280 milijuna dolara godišnje štete od poplava, a za Amsterdam se predviđa da bi do 2070. godine od poplava i klimatskih nedaća morao zaštititi imovinu čija će vrijednost dosegnuti 843,7 milijardi dolara.

    Sve ovo možemo očekivati i kod nas, naravno srazmjerno našoj veličini....

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi plastične kese zamijenili biorazgradivim?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish