Get Adobe Flash player

 


ponedjeljak, 13 januar 2014 15:02

Šta je odlazak klime

Ocijenite sadržaj
(5 Glasova)

U sprovođenju mjera protiv štetnog ljudskog uticaja na globalno zagrijevanje se, od devedesetih godina prošlog vijeka, tradicionalno uzima brojka od dva stepena Celzijusa kao limit: ako je moguće ograničiti prosječnu svjetsku temperaturu na za dva stepena veću od prosječne temperature iz preindustrijskog doba, onda bi najgore posljedice ljudskih aktivnosti bile izbjegnute. Ovakvo privremeno zaustavljanje globalnog zagrijevanja bi omogućilo ekosistemima da se adaptiraju na klimatske promjene, a prevashodno bi bilo postignuto smanjivanjem emisije ugljen-dioksida u atmosferu.

Međutim, različiti klimatski pojasevi imaju drastično različite prosječne temperature i nisu jednako pogođeni postepenim globalnim zagrijevanjem; takođe, ekosistemi direktno zavise od prisutnih klimatskih prilika, i nejednako su adaptirani na moguće promjene.

Moguć odgovor na probleme koji nastaju mjerenjem apsolutog porasta temperature je „odlazak klime“, mjera u istraživanju klimatskih promjena koju je uvela grupa naučnika sa Univerziteta na Havajima. Godina odlaska klime je pretpostavljena godina nakon koje će, u određenom geografskom prostoru, prosječna temperatura svake godine biti veća od prosječne temperature na tom prostoru bilo koje godine između 1865. i 2005. Ova mjera bi time identifikovala godinu nakon koje se klima određenog lokaliteta permanentno izmješta iz svojih istorijskih okvira, što može imati katastrofalne ekološke i društvene posljedice.

Mjera odlaska klime bi se mogla pokazati kao robustnija od mjerenja porasta prosječne temperature upravo zato što je osjetljiva na lokalne prilike. Naučnici sa Univerziteta na Havajima ponudili su dvije projekcije odlaska klime za lokacije širom svijeta: jednu u slučaju da ljudski uticaj na globalno zagrijevanje nastavlja da raste, i drugu, koja označava godinu odlaska klime u slučaju da se ljudski uticaj stabilizuje.

Slika prikazuje godine nakon kojih će u različitim gradovima svijeta prosečna temperatura svake godine biti viša od bilo koje godišnje temperature između 1860. i 2005. Godine navedene na slici su projekcije ako ljudski uticaj na klimatske promjene nastavi da raste. U slučaju da se ljudski uticaj stabilizuje, predviđa se da će momenat odlaska klime doći, u prosjeku, dvadeset godina kasnije. S obzirom na to da je u pitanju projekcija zasnovana na kompjuterskim modelima, same godine sa mape treba uzeti sa dozom rezerve. Autori priznaju da je granica odstupanja od predviđanja sasvim sigurno veća od jedne decenije. Međutim, ono što ova mapa nesumnjivo pokazuje jeste da je tropski pojas podložniji odlasku klime nego umjereni ili polarni.

Važna lekcija ovog istraživanja jeste da apsolutne vrednosti porasta temperature možda nisu najbolji pokazatelj uticaja globalnog zagrijevanja. Umjereni pojas je, po svim mjerenjima, zabilježio veći rast prosječne temperature u stepenima Celzijusa, nego tropski u posljednjih nekoliko decenija, što će se vjerovatno nastaviti i tokom 21. vijeka. Međutim, prosječna godišnja temperatura u tropskom klimatskom pojasu je mnogo manje podložna devijacijama nego temperatura u umjerenom, i samim tim daleko osjetljivija na promjene. Zbog toga će Lagos decenijama prije Moskve doći do tačke odlaska klime, kada će prosječna temperatura permanentno ostati viša od istorijskih prosjeka. Drugim riječima, tropskom pojasu je dovoljna manja promena u prosječnoj temperaturi da bi bio izmješten iz sopstvenog istorijskog prosjeka – što je situacija koja može imati ozbiljne posljedice po lokalne ekosisteme i ljudske naseobine.

ekologija.rs

2 Komentara

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi živjeli u eko zgradi-kući?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish