Get Adobe Flash player

 


nedjelja, 28 jul 2013 19:56

Topljenje Arktika napraviće štetu od 60 biliona dolara

Ocijenite sadržaj
(1 Glas)

Ubrzano topljenje Arktika moglo bi da prouzrokuje ekonomsku šetu od dodatnih 60 biliona dolara, što je , poređenja radi, vrijednost svjetske ekonomije prošle godine, pokazuju nove analize. Gail Whiteman sa holandskog Univerziteta Erasmus i Chris Hope i Peter Vadhams sa Univerziteta Kembridž, saopštili su da su posljedice topljenja leda po prirodu potpuno negativne, ali da se ekonomske posljedice za sada još uvijek smatraju uglavnom pozitivnim.

Smanjenje ledenog pokrivača omogućiće korištenje pomorskog puta preko Sjevernog mora iznad Rusije, ili sjeverozapadnog prolaza kroz kanadski arktički arihpelag, što će ubrzati i pojeftiniti transport. Međutim, ova grupa naučnika naglašava da će ekonomski troškovi topljenja Arktika, ipak, nadmašiti korist koju ono donosi i da će najveći teret podnijeti zemlje u razvoju.

One će se suočiti sa ekstremnim vremenskim nepogodama, pogoršanjem opšteg zdravlja svog stanovništva i smanjenjem poljoprivredne proizvodnje, pošto će otopljavanje Arktika drastično uticati na klimu.

Posebno je važno, podvlače ovi naučnici, potencijalno oslobađanje metana u atmosferu sa porastom temperature. Iako metan u atmosferi opstaje kraće od ugljen dioksida, to je gas koji dodatno pojačava efekt staklene bašte.

Sa smanjenjem količine leda na Arktiku otapa se i zamrznuto zemljište u blizini obale pri čemu se oslobađa metan zarobljen prije više hiljada godina. Na istočnosibirskoj arktičkoj ploči postoji rezervoar od 50 gigatona metana, koji će vjerovatno završiti u atmosferi u narednih 50 godina ili prije.

Veća koncentracija metana u vazduhu izazvaće porast globalne temperature i ubrzati topljenja Arktika, što će imati posljedice i daleko od Zemljinih polova.

Naučnici su izračunali da bi ovo emitovanje metana moglo da pomjeri unaprijed za 15 do 35 godina vrijeme kada će prosječna globalna temperatura porasti za dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.

To bi moglo da se desi već od 2035. do 2040. godine i donijelo bi dodatne troškove od 60 biliona dolara. Ukupni troškovi globalnog otopljavanja usljed klimatskih promjena procjenjuju se na oko 400 biliona dolara.

vijesti.me

 

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi kupili skuplji domaći ekološki proizvod od jeftinijeg iz uvoza?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish