Get Adobe Flash player

 


nedjelja, 07 februar 2016 15:03

Naučne istine o 20 važnih zdravstvenih pitanja

Ocijenite sadržaj
(4 Glasova)

Gotovo svake nedelje saznamo o novom istraživanju koje pobija sve što smo do tada znali o brizi o našem zdravlju. “Biznis insajder” odlučio je da pomogne čitaocima da razdvoje istinu od mita i objavio listu (barem za sada) konačnih odgovora na neka od najvažnijih zdravstvenih pitanja, a na osnovu knjige urednika časopisa “Readers digest”: “Vaše zdravlje: Šta pomaže, a šta ne”.

Da li šećer izaziva hiperaktivnost

Ukratko: Ne

Američki Nacionalni zdravstveni institut prilično je jasno stavio do znanja da aditivi i boje koje se dodaju hrani imaju efekat koji je “mali i nije odgovoran za većinu slučajeva ADHD”, tj. poremećaja pažnje sa hiperaktivnošću. Mit potiče iz 70-tih godina prošlog vijeka, kada je jedan ljekar obavijestio Američku akademiju za pedijatriju da je shvatio da je šećer glavni uzrok hiperaktivnosti. Istraživanja, međutim, ukazuju na suprotno: Meta-analiza šećera iz 1995. pokazala je da on nema uticaja na ponašanje i kognitivne sposobnosti djece.

Da li sirup pomaže?

Ukratko: Ne

Prije izvjesnog vremena ljekari su se složili da većina ljekova protiv kašlja koji se mogu kupiti bez recepta ne djeluje. Godine 2014. australijski naučnici objavili su da sirupi obično sadrže kodein i antihisaminike u dozama koje su premale da bi bile efikasne i da mogu štetno uticati na dječije zdravlje. Supresanti kašlja koji se izdaju na recept, kao što je levodropropizin, međutim, mogu biti djelotvorni.

Da li maslinovo ulje spriječava nastanak oboljenja srca?

Ukratko: Da

Naučnici su ustanovili da su ljudi koji konzumiraju više maslinovog ulja izloženi manjem riziku od koronarne bolesti srca, a potvrđena su i njegova antioksidativna i protivupalna dejstva. Istraživanje španskih naučnika u kome su učestvovale starije žene, objavljeno 2015. u medicinskom časopisu JAMA, pokazalo je da mediteranska ishrana, uz korišćenje ekstradevičanskog maslinovog ulja smanjuje rizik od raka dojke.

Da li slatka pića izazivaju dijabetes?

Ukratko: Da

Pretjerano konzumiranje šećera ne samo da vodi u niz problema, kao što su karijes i višak kilograma, već se takođe dovodi u vezu sa dijabetsom tipa 2, pokazuje meta-analiza studija iz 2010. Ljudi koji su konzumirali slatke napitke jednom do dva puta dnevno bili su izloženi za 26 odsto većem riziku od dijabesa tipa dva nego oni koji su pili manje od jednog slatkog bezalkoholnog pića mjesečno.

Da li vam je potrebna krema za sunčanje sa faktorom višim od 30?

Ukratko: Ne

Američka administracija za hranu i ljekove (FDA), u čiju nadležnost spada i zaštita od sunca, tvrdi da je mnogo važniji faktor zaštite označen kao “široki spektar”. To znači da je zaštita od ultraljubičastih A zraka (UVA) srazmjerna zaštiti od ultraljubičastih B zraka (UVB). Tačno je da možete koristiti kremu sa zaštitnim faktorom SPF 50 da biste se osjećali sigurnije, ali dovoljan je i svaki faktor iznad SPF 15, pod uslovom da ima zaštitu širokog spektra. Važno je samo da takvu kremu često nanosite (prema preporukama FDA, na svaka dva sata).

Da li MSG u kineskoj hrani izaziva glavobolju?

Ukratko: Ne

MSG (mononatrijum glutamat) je aditiv za koji neki tvrde da izaziva glavobolju, bolove u grudima, crvenilo kože i trnjenje, ali to nije naučno dokazano. Analiza iz 2006. pokazala je da, mada je bilo prijavljenih slučajeva osetljivosti na MSG, oni nisu potvrđeni u kontrolnim studijama uz korišćenje placeba.

Da li koštunjavi plodovi goje?

Ukratko: Ne

Ako svakodnevno jedete velike količine badema, onda ćete se vjerovatno ugojiti. Jedna šolja badema sadrži 3,4 grama zasićenih masti, što je više od količine koju preporučuje FDA (manje od dva grama). Međutim, badem i drugi koštunjavi plodovi obiluju drugim vrstama masti koje se smatraju korisnim za snižavanje lošeg holesterola. Osim toga, sadrže omega 3 masne kiseline, proteine i vlakna. Možda ne smemo da kažemo da su “zdravi”, ali se sasvim sigurno nećete ugojiti ako ih jedete u umjerenim količinama.

Da li je hodanje podjednako efikasno kao trčanje?

Ukratko: Da

U stvari, sve zavisi od efekta koji želite da postignete. Sa zdravstvenog aspekta ne postoji razlika, ali ako želite da oslabite, trčanje je možda djelotvornije. Što se tiče vaših koljena, trčanje je možda korisnije nego što se ranije mislilo, pokazuje meta-analiza rezultata istraživanja trčanja i zglobova koljena.

Da li su voćni sokovi zdraviji od voća?

Ukratko: Ne

Ako biste samo pili cijeđeni sok, ostali biste bez dragocjenih vlakana u kori i pulpi. Činjenica je da većina nas ne unosi dovoljno vlakana. Istraživanje iz 2014. u kojoj su poređena blagotvorna dejstva soka od pomorandže i plodova pomorandže, međutim, pokazuje da konzumiranje soka oslobađa hranljive sastojke kao što su flavonoidi i karotenoidi. Prema tome, ako tražite najbolju moguću varijantu, pijte sok sa pulpom, kako biste unijeli bar malo vlakana.

Da je hleb sa integralnim žitaricama bolji od bijelog hleba?

Ukratko: Ne

Imajte na umu da nije svaki beli hleb isti. Iako se većina vrsta proizvodi od rafiniranih žitarica koje ne sadrže vkana i hranljive supstance, postoji i bijeli hleb od cijelih zrna žita, koji je podjednako zdrav kao i tamni integralni hleb. Bez obzira na boju, važno je da hleb sadrži integralne žitarice: mekinje, klice i endosperm (izvor skroba i proteina).

Može li voda u bazenu može da izazove bolest?

Ukratko: Da

Džakuzi je savršena sredina za razmnožavanje klica. Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti za 2011-2012. godinu o širenju bolesti u vodama rekreativnih centara pokazuju da se čak 69 od 90 slučajeva zareze desilo u tretiranoj vodi (bazen i džakuzi). Epidemije su uglavnom bile izazvane parazitom Cryptosporidium, koji može da izazove gastrointestinalna oboljenja i prilično je otporan na hlor. To, međutim, ne znači da treba da se odreknete prijatne hidromasaže, samo pazite da se ne nagutate vode.

Da li kafa izaziva rak?

Ukratko: Ne

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala kafu u kategoriju supstanci koje “mogu imati kancerogeno dejstvo na ljudsku bešiku”, to nije definitivno potkrepljeno dokazima. Kafa se masovno konzumira i bila je predmet mnogobrojnih istraživanja, pa je mala vjerovatnoća da je kancerogena, štaviše, ona možda može da smanji rizik od pojedinih vrsta raka.

Da li jaja podižu nivo holesterola?

Ukratko: Ne

Proizvođači jaja mogu da odahnu: godine 2015. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) izdalo je smjernice za ishranu, koje su doprinijele da ova namirnica više ne bude na lošem glasu. Iako su jaja bogata holesterolom, zbog kojih su stekla ugled nezdrave namirnice, dokazano je da holesterol u namirnicama nema efekta na holesterol u krvi (koji može da izazove srčane probleme).

Da li je moguće unijeti previše vode?

Ukratko: Da

Ako unesete previše vode u organizam (na primjer, nekoliko flaša vode tokom ekstremnog treninga), bubrezi neće biti u stanju da je prerade, što će dovesti do razređivanja minerala u krvi. Ovo postaje problem kada se snizi nivo natrijuma u krvi (tzv. hiponatremia). Kako to da spriječite? Dok vježbate, konzumirajte napitke sa elektrolitima.

Može li jogurt da poboljša varenje?

Ukratko: Da

Zdravi mikrobi koji žive u našim crijevima pomažu u razlaganju hrane. Ako konzumiranjem probiotskog jogurta unesete dodatnu količinu možda možete da regulišete varenje.

Da li će vam zubi postati bijelji ako koristite paste za izbijeljivanje?

Ukratko: Ne

Oznaka “naučno dokazano” na etiketama pasti za zube ne odgovara istini u potpunosti. Američko udruženje stomatologa tvrdi da paste za izbjeljivanje mogu da pomognu u čišćenju površinskog sloja zuba. Međutim, da bi se doprlo do dubljih slojeva, neophodne su ekstremnije metode, kao što je izbjeljivanje kod stomatologa. Povrh svega, paste za izbijeljivanje zuba toksičnije su od običnih pasti.

Da li je bezbjedno podgrijavati hranu u plastičnim kutijama?

Ukratko: Da

... ali samo ako imaju odgovarajuću oznaku (“bezbjedno za korišćenje u mikrotalasnoj pećnici”). Istraživanje iz 2014. pokazalo da su ftalati, grupa hemikalija koje doprinose fleksibilnosti plastike i mogu da izazovu rak, prešli s plastike na hranu koja se u njima podgrijevala nakon dužeg korišćenja. Kutije sa odgovarajućom oznakom ne bi trebalo da sadrže te hemikalije i druge supstance koje mogu imati kancerogeno dejstvo.

Može li gledanje televizije da vam upropasti vid?

Ukratko: Ne

Prema Američkoj akademiji za oftalmologiju, zurenje u LCD ekran i druge aparate ne ugrožava vid. Ovaj mit potiče iz 60-tih godina prošlog vijeka i serije neispravnih televizora koji su emitovali zračenje (i koji su brzo povučeni iz prodaje). Ako imate utisak da vas oči izdaju, to obično znači da treba da napravite pauzu i odvojite se od ekrana.

Da li je crno vino bolje od bijelog?

Ukratko: Ne

Ovo je jedno od pitanja na koje konstantno dobijamo različite odgovore. Analiza više od 30 istraživanja o posljedicama konzumiranja crnog vina pokazala je da se konzumiranje male količine alkohola dnevno (jedno piće za žene, dva za muškarce) dovodi u vezu sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja i dužim životnim vijekom, ali da crno vino nema naročitog uticaja na to. Ako pretjerate, suočićete se sa istim problemima. Posmatrano isključivo sa aspekta hranljivih sastojaka, crno vino možda jeste malo bolje, jer sadrži manje šećera i više minerala od bijelog.

Da li je flaširana voda bolja od česmovače?

Ukratko: Ne

Ako ne živite u oblasti koja je poznata po nečistoj pijaćoj vodi, odluka da pijete flaširanu vodu neće vam biti ni od kakve koristi. Istina je da ćete biti lišeni fluora, koji spriječava propadanje zuba. Osim toga, nije dobra za životnu sredinu.

blic.rs

1 Komentar

  • Link komentara Slavica nedjelja, 07 februar 2016 15:23 Napisano Slavica

    Zasto ljudi misle da su "nasi stari" sve radili bolje nego sto se danas radi? Danas ljudi imaju generalno zdrave zube za razliku od pocetka 20 vijeka gdje je tesko bilo naci nekoga ko ima preko 30 godina i vecinu zuba.

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi plastične kese zamijenili biorazgradivim?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish