Get Adobe Flash player

 


subota, 07 mart 2015 21:15

Da li pravilno zalivate biljke?

Ocijenite sadržaj
(3 Glasova)

Često postavljate pitanja šta se dešava sa vašom omiljenom biljkom koja vene, ima klonulo lišće ili ga gubi bez vidljivih štetočina kojima bi se sve ovo moglo pripisati. Vrlo često je uzrok prekomjerno zalivanje, iz najbolje namjere, ili pak nedovoljno zalivanje, što je rjeđi slučaj. Potrebe za vodom variraju u zavisnosti od vrste biljke, uslova uzgajanja, godišnjeg doba, veličine saksije i materijala od kojeg je saksija napravljena (glina, keramika, plastika). Sve ovo treba da znate da biste pravilno njegovali vašu biljku.

Problemi u zalivanju nastaju i zbog neodgovarajućeg kvaliteta vode. Pošto je količina zemlje u saksiji dosta mala, a voda iz vodovoda preopterećena krečnjakom i hlorom, učestalo zalivanje dovodi do velike koncentracije soli koje djeluju fitotoksično na biljke (požutjelost listova, hloroza). Zato je za zalivanje najbolje koristiti kišnicu, destilovanu ili prokuvalu vodu.

Često se dešava da se površinski sloj zemlje isuši i stvori pokorica, što nikako ne znači da je supstrat suv. Prekopavanjem površinskog sloja supstrat postaje rastresitiji i ima dovoljno kiseonika, a višak vlage koji se nagomilao u zoni korijena brže isparava.

Prilikom zalivanja treba izbjegavati hladnu vodu koja izaziva stres korenja. Idealna je voda sa temperaturom prostorije. Od hladne vode npr. mogu da opadaju cvjetovi geranije. Mnogim biljkama prija tuširanje mlakom vodom, ali nikako to ne radite sa biljkama koje imaju dlakave listove (ljubičica) ili prozirne listove (kaladijum), ni sa biljkama na čijim se listovima lako stvaraju mrlje (alazeja, gardenija), takođe ni sa kaktusima.

Nasuprot njima, svim vrstama sa krupnijim listovima (fikusi, monstere, šeflere, krotoni), kao i papratima takvo tuširanje prija.

Prisutno je mnogo faktora koji utiču na pravilno zalivanje i zato ne postoji nepogrješiv recept. U principu zaliva se više kad su biljke u punom rastu (cvjetanje, listanje), kad je visok ambijentalna temperatura, kada su biljke u tijesnim saksijama i kada je supstrat porozan. Najvažnije od svega, zalivanje treba prilagoditi zahtjevima same biljke.

Postoje tzv. biljke žednice, koje ne podnose nedostatak vode, venu i suše se. Kod njih strogo treba voditi računa da se zemlja ne presuši između dva zalivanja. Takve su: adianum, kalatea, kalceolarija, ciklama, ciperus, dioneja, ficus pumila, fitonija, nefrolepsis, nertera, selaginela, spatifilum, streptokarpus…

Biljke koje mogu da podnesu “zaborav” na zalivanje, tzv. kamile su: kaktusi, sukulente, juke, noline, zamiokulkasi, dracene, aspidistre, cikas palma, hoja, jatrofa, pahipodijum…

Suzana Kljajić, dipl. inženjer poljoprivrede

lisa.rs

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi se odazvali u akcijama cišćenja ?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish