Get Adobe Flash player

 


srijeda, 28 jun 2017 18:59

Antarktik postaje sve "zeleniji"

Ocijenite sadržaj
(1 Glas)

Na Antarktiku je prethodnih decenija vegetacija pojačano rasla pod uticajem klimatskih promjena, pokazala je studija objavljena u američkom časopisu Current Biology. Naučnici su ukazali na opasnost da Antarktik, poput Arktika, vremenom postane znatno "zeleniji". Na tom poluostrvu na krajnjem jugu planete ima malo biljnih vrsta, ali je istraživanje mahovine na obalama Antarktičkog okeana pokazalo jasno povećanje biološke aktivnosti u prethodnih 50 godina. Zahvaljujući hladnoći, mahovina se na tom području može godinama očuvati, pa su istraživači za potrebe analize uzeli pet uzoraka ‒ sa tri lokacije ukupno udaljene oko 640 kilometara.

Materijal je prikupljen na ostrvima Elefant, Ardli i Grin, gdje su slojevi mahovine najdeblji i najstariji. To je naučnicima omogućilo da "se vrate" 150 godina unazad i rekonstruišu razvoj klime. "Temperatura raste već pola vijeka na Antarktiku, što značajno utiče na rast mahovine u regionu", objasnio je Met Ejmsberi, istraživač britanskog univerziteta Exeter. Antarktik je jedan od regiona na kojima je zagrijavanje najbrže ‒ od 50-ih godina temperatura svake decenije poraste za 0,5 stepeni Celzijusa. Ima i drugih pokazatelja klimatskih promjena na Antarktiku, poput povećanja količine padavina i jačih vjetrova. "Činjenica da je rast temperature uticao na razvoj mahovine u prošlosti, najavljuje nam da će uz sadašnje globalno zagrevanje promjene ekosistema biti brze, što će dovesti do potresa u biologiji i pejzažu tog karakterističnog regiona", rekao je direktor istraživanja Dan Čarman i dodao da bi Antarktik mogao postajati "sve zeleniji", što je već zabilježeno na Arktiku. Na tom poluostrvu na krajnjem jugu planete ima malo biljnih vrsta, ali je istraživanje mahovine na obalama Antarktičkog okeana pokazalo jasno povećanje biološke aktivnosti u prethodnih 50 godina, istakli su naučnici.

Zahvaljujući hladnoći, mahovina se na tom području može godinama očuvati, pa su istraživači za potrebe analize uzeli pet uzoraka ‒ sa tri lokacije ukupno udaljene oko 640 kilometara. Materijal je prikupljen na ostrvima Elefant, Ardli i Grin, gdje su slojevi mahovine najdeblji i najstariji. Ejmsberi je tu pojavu objasnio na sljedeći način: "Ako se zagrijavanje nastavi, doći će do povećanog povlačenja lednika i Antarktičko poluostrvo će imati razvijeniju vegetaciju u budućnosti". Mahovinu su već proučavali 2013. godine, ali samo na jednom mjestu, na jugu Antarktika. Još tada su utvrdili da se usljed rasta temperature biljni svijet brže razvija. "Sada znamo da površine mahovine reaguju na skore klimatske promjene na cijelom poluostrvu", naveo je Ejmsberi.

Biljke su prisutne na oko 0,3 odsto teritorije Antarktika, a novo istraživanje predstavlja način da se izmjere efekti i rasprostranjenost zagrevanja na cijelom kontinentu, istakao je on. Naučnici planiraju da analiziraju uzorke mahovine starosti i do više hiljada godina. Tako će moći da utvrde kako je promjena klime uticala na ekosisteme tokom vremena, posebno prije nego što je djelovanje ljudi (počev od industrijskog perioda u 19. vijeku) počelo da izaziva zagrijavanje.

nezavisne.com

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi plastične kese zamijenili biorazgradivim?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish