Get Adobe Flash player

 


petak, 21 septembar 2012 17:24

Zašto reciklirati

Zašto razmišljati o reciklaži

Pod zagađenjem životne sredine se podrazumijevaju promjene u osobinama i kvalitetu osnovnih planetinih svojstava, vode, vazduha i zemljišta. Zagađujuće materije ili supstance, ostaci su onog što proizvodimo, koristimo ili odbacujemo kao iskorišćen proizvod. Te zagađujuće materije nazivamo otpad. Biolozi, ekolozi i stručnjaci za prirodu se trude da nam na različite načine objasne značaj očuvanja planete Zemlje, čiste vode i vazduha. Jedan od najpoznatijih načina očuvanja životne sredine jeste reciklaža.

Prema U.S. Census Bureau, veličina svjetskog stanovništva se širi nevjerovatnom brzinom. Svijet je dosegao brojku od 1 milijardu ljudi 1800. godine, 2 milijarde 1922. godine., a više od 6 milijardi 2000. godine. Procjenjuje se da će svjetska populacija preći cifru na više od 9 milijardi do 2050. godine.

Zemaljska kugla ima fiksni iznos prirodnih resursa - od kojih su već neki potrošeni. Sa rastom populacije povečava se potrošnja raspoloživih resursa, kojih sve manje i manje ima na raspolaganju. To znači da, ako svjetski prirodni resursi budu ravnomjerrno distribuirani, ljudi će  2050. godine imati na raspolaganju  samo 25% resursa po glavi stanovnika u odnosu na 1950. godinu.

Najveći procenat reciklaže u svijetu ima Japan, gdje se reciklira 95% sekundarnih sirovina, dok evropski prosjek u ovoj oblasti iznosi 55%

Ako namjeravamo ostaviti našoj djeci i unucima isti životni standard koji smo uživali, mi moramo sačuvati temelje tog standarda. Sačuvali smo sredstva budućim generacijama za obrazovanje, fakultet, vjenčanja, itd., ali šta je sa uštedom čistog vazduha, vode, izvora goriva, čistog zemljišta?

Neke od najvećih prijetnji budućnosti dolazi od sredstava i stvari koje mi bacamo svaki dan. Kućanski aparati i elektronika često sadrže opasne hemikalije koje će ukoliko se pošalju na lokalnu deponiju, procuriti i zagaditi podzemne vode. Procjene su da svako domaćinstvo proizvede oko 1 tone otpada godišnje .

To  može kontaminirati zemljište u kojem naša hrana raste,  vodu koja će na kraju izaći iz rezervoara na naše slavine. Mnoge od ovih hemikalija se ne mogu  maknuti iz snadbijevanja pitkom vodom, niti iz biljnih kultura koje su dobijene iz zagađenog područja. Opasnosti po ljudsko zdravlje su ogromne.

Bacanjem predmeta koji bi se mogli reciklirati smanjuje se raspoloživa energija, voda i prirodni resursi koji bi se mogli spasiti recikliranjem.

U recikliranje spada sve što može ponovo da se iskoristi, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorišćavaju materijal od starih stvari da bi napravili nove, dok kod nas takvih centara jos nema. Ipak, reciklaža se može upražnjavati u svakodnevnom životu, nezavisno od toga da li postoje centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže.

Reciklaža

Reciklaža je proces ponovne prerade već upotrebljene materije (ambalaže), radi njenog daljeg korišćenja u iste ili slične svrhe. Pri tome se štedi energija, manje zagađuje vazduh, voda i zemljište i čuva se životna sredina.
Ovaj proces prati sakupljanje, izdvajanje, preradu  i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala.Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sistem upravljanja otpadom.
Podrubrika zasto reciklirati

ZAŠTO RECIKLIRATI

 

RECIKLAŽOM ŠTEDIMO SIROVINSKE RESURSE

Kada upotrebljene materijale recikliramo dobijajući nove proizvode smanjujemo potrebu za korišćenjem prirodnih resursa. Sirovinski resursi na planeti su ograničeni, ako se ne budemo odgovorno odnosili prema njima čovečanstvo će se u budućnosti suočiti sa nedostatkom nafte, uglja, drveta i drugih materijala.

RECIKLAŽOM ŠTEDIMO ENERGIJU

Upotreba recikliranih materijala u proizvodnji štedi energiju, jer je daleko veća potrošnja kada nove proizvode dobijamo preradom prirodnih sirovina, nego kada se izrađuju od recikliranih materijala. Štednja energije je važan faktor u očuvanju životne sredine i ublažavanja globalnog zagrijevanja i posledica koje ono ostavlja na planetu Zemlju.

RECIKLAŽA POMAŽE ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Svi procesi kojima se dobijaju rude i sirovine su potencijalno štetni za životnu sredinu. Smanjenjem upotrebe prirodnih sirovina smanjuje se zagađenje vazduha, vode i tla, te je reciklaža značajan faktor u očuvanju prirodne sredine. Ušteda energije doprinosi smanjenom emitovanju gasova izazivača efekta staklene bašte.

RECIKLAŽA DOPRINOSI SMANJENJU DEPONIJA I DEGRADACIJE TLA

Broj ljudi na planeti dostigao je 7 milijardi. Srazmjerno porastu stanovnika Zemlje povećava se i količina otpada koji se svakodnevno stvara u domaćinstvima i privredi. Sve je više deponija na kojima se otpad odlaže, a koje degradiraju tlo, smanjuju površinu obradivog zemljišta i postaju potencijalni izvori zaraze ljudi i životinja. Reciklaža značajno smanjuje količlinu otpada koji se odlaže na deponije samim tim i njihovo širenje.  Istovremeno reciklaža smanjuje emisiju metana, gasa koji se stvara na deponijama i koji izaziva efekat staklene bašte i štetne klimatske promene na Zemlji.

 

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Plašite li se klimatskih promjena?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish