Get Adobe Flash player

 


srijeda, 29 januar 2014 18:32

Zaživjela trgovina željezom na naš način

Ocijenite sadržaj
(4 Glasova)

U Rakonjama i Strojtanici i nekim drugim mjestima veliki problem, uz nelegalno odlaganje tečnog otpada, predstavlja i paljenje guma i različitih instalacija na otvorenom. „Čim zapale gume u romskom naselju, prozori i vrata se moraju zatvoriti, jer se toksini šire svuda, a posebno su opasni za djecu, stare i bolesne osobe“. Dim ozbiljno ugrožava i zasade, voće i povrće, često ne mogu ni veš da rašire od dima i čađi. Mještani kažu da se uz automobilske i kamionske gume pali  i stiropor i da je tada nemoguće proći mostom, koliko dim štipa za oči. Više puta su upozovarali Rome, a obraćali su se i inspekcijskim službama. Niko im se nije odazvao.

Nelegalna i neorganizovana trgovina sakupljača sekundarnih sirovina u Bijelom Polju, uz neorganizovan rad inspekcija dovela je vlasnika firme “Čelik company” Zorana Rakočevića na ivicu opstanka. Na području opštine postoji 5-6 otkupljivača otpada starog gvožđa ili automobila i većina njih, kaže Rakočević, radi nelegalno.

“Registrovan sam već sedam godina, a i ranije bih bio da je postojao model prijavljivanja za ovo. Da bi čovjek počeo da se bavi legalno ovim poslom potrebno je da uloži i do 200 hiljada eura. Ono što je neophodno su presa za baliranje otpada, namjenski šleper (imamo tri takva vozila). Jedan od uslova je kompletno ograđivanje prostora betonskom ogradom visokom dva metra, izrada boksova za obojeni metal, asfaltiranje prostora, nabavka kada za opasne materije, kamionska vaga koja košta oko 12.000 eura…”, nabrajao je Rakočević.

Samo za PDV u prošloj godini, Rakočević je platio i oko 85.000 eura, pa ističe kako nije teško izračunati na kakvom je gubitku država koja dozvoljava nelegalan rad drugima. Rakočević se pita i gdje ide dio novca koji je namijenjen za državnu kasu. “Umjesto da jure one koji rade nelegalno, ja ne mogu da opstanem od raznih inspekcija koje provjeravaju svaki kutak”, kaže Rakočević.

Ispričao je i da su u Bijelom Polju česte krađe kazana za rakiju, šahti, rešetki ispred ulaza zgrada….

“I ako nekom šerpa nestane, eto inspekcija kod mene da pretražuju, iako ne postoji nijedan predmet koji kupim da ne prođe kroz papire. Tako je ispalo da što regularnije radiš, imaš više glavobolje i problema, a onima koji na goloj ledini otvore 'firmu' cvjeta biznis”, kazao je Rakočević i dodao da su drugi počeli da bježe od njega zbog otkupnih blokova, bilježenja podataka iz ličnih karata…Na kakve sve barijere nailaze rijetki legalni trgovci ovom vrstom otpada, pokazuje i njegova “šetnja” od jedne do druge službe, kada je pokušao da prijavi nelegalnu trgovinu. “Išao sam da se žalim Finansijskoj policiji, oni su me uputili Tržišnoj, Tržišna Komunalnoj i Ekološkoj, Komunalna policiji i tako u krug…”, kaže vlasnik firme “Čelik company”.

Slične probleme ima i Željko Radević, koji je registrovan kao sakupljač istrošenih vozila.

“Imao sam tri radnika, međutim, nisam mogao da izdržim da ih plaćam. Ako ja kao regularni kupac za neki dio otpada mogu da platim 50 eura, da bih bar nešto zaradio, trgovci koji nelegalno rade sa automobilskim otpadom i ne plaćaju državi ništa, mogu da mu ponude 100 eura. I ja bih plaćao toliko kad ne bih plaćao dažbine”, ispričao je Radević. I on je u legalizovanje posla morao da uloži mnogo novca, a sada je u situaciji da se bori za opstanak. “Sad sam ni tamo, ni ovamo. Ukoliko se ovako nastavi nema šta drugo nego da zatvorimo firme”, kazao je Radević. Osim što na obodima vizuelno predstavljaju pravo ruglo čitave opštine, sakupljači ogromnih gomila starog željeza u improvizovanim skladištima, posluju u zoni sive ekonomije, a država još nije našla način da riješi taj problem. Zoran Rakočević sumnja da u nekontrolisanim skladištima često završavaju ukradene šahte, kazani za rakiju…, a postavlja i pitanje gdje završavaju opasne materije iz tog otpada.

 

Tržišna može samo do ograde

PR Uprave za inspekcijske poslove u Podgorici Iva Čukić rekla je kako je Tržišna inspekcija utvrdila da na teritoriji opštine Bijelo Polje ne postoji “više nijedan objekat koji se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina, izuzev Rakočevićevog preduzeća”. “Postoje fizička lica koja u dvorištima svojih kuća sakupljaju željezo i druge sekunadrne sirovine pa u tom slučaju Tržišna inspekcija ne može pristupiti lokaciji u skladu sa ustavnim načelima nepovredivosti stana, dok lica koja na opštinskom zemljištu drže otpad najčešće nijesu prisutna na toj lokaciji što onemogućava inspekcijski nadzor”, navela je Čukić.

Ona je istakla da je na osnovu navedenog Tržišna inspekcija Rakočevića uputila da svoj problem iznese i Komunalnoj inspekciji, imajući u vidu ovlašćenja i obaveze koje proističu iz Zakona o upravljanju otpadom („Sl.list CG“,br.64/11). “Kako bi prijavio obavljanje trgovinske djelatnosti Tržišnoj inspekciji u Bijelom Polju, Zoran Rakočević osnivač i ovlašćeni zastupnik DOO “Čelik company“ Bijelo Polje, koje se bavi trgovinom na veliko starim otpadnim željezom i ostalim otpadnim materijalom od gvožđa u prodajnom mjestu tipa-skladište, obratio se samo jedanput, i to 24. maja 2012. godine.

Tom prilikom Rakočević je iznio tvrdnju da je on jedini registrovan kao sakupljač i prodavac otpada, a da na teritoriji opštine Bijelo Polje postoji izvjestan broj sakupljača koji svoju djelatnost nijesu registrovali, ali on nije podnio prijavu protiv konkretnih lica”, tvrdi Čukić. Čukić je istakla na kraju da je za ubuduće u planu pokretanje zajedničkih kontrola Tržišne, Ekološke i Kolmunalne inspekcije u oblasti obavljanja djelatnosti prometa otpadom, kako bi se neregularno poslovanje u ovoj oblasti svelo na najmanju moguću mjeru.

vijesti.me

1 Komentar

  • Link komentara Vesko četvrtak, 30 januar 2014 13:35 Napisano Vesko

    na nas naopaki nacin

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi plastične kese zamijenili biorazgradivim?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish