Get Adobe Flash player

 


petak, 27 decembar 2013 20:29

Crna Gora nema zaštićeno područje u moru

Ocijenite sadržaj
(5 Glasova)

Morske pećine su važan rezervoar biodiverziteta karakterističan za Sredozemlje. Zbog velikog naučnog interesa zaslužuju dalja istraživanja i zaštitu, iako Crna Gora još uvijek nema podzakonske akte koji detaljno regulišu pitanje pećina, kazala je naučna saradnica u kotorskom Institutu, doktor Vesna Mačić. Katastar pećina, trebalo bi da postoji. U zaddnjih 20 godina u Crnoj Gori postoji trend gubitka biodiverziteta, a najviše izumiru endemične vrste, glavni razlog toga jeste djelovanje čovjeka. Pogotovo su ugrožene vrste na primorju jer je tamo najveći antropogeni uticaj. Na EU Crvenoj listi nalaze se 13 ugroženih vrsta iz Crne Gore.

"Kod nas je registrovano 20 pećina i 24 manje šupljine, napravljeno je mapiranje pozicija i kolekcija fotografija. Zona od rta Platamuni pa do Rukovice označena je kao potencijalna zaštićena zona, ali pošto su donji Grbalj i Luštica geomorfološki jedna cjelina, onda su i Luštica i uvala Trašte uključeni u istraživanje Instituta za biologiju mora", kazala je Mačić. Pećine su prema našem zakonu, kako je pojasnila,  specifično i zaštićeno stanište, a prema evropskoj direktivi to je jedno od prioritetnih staništa.

"Napravili samo ga za dio od Arze do Platamuna. To je predato nadležnim institucijama u Crnoj Gori i očekujemo da će istraživanja biti nastavljena. Pećine su veoma važne za razmnožavanje i opstanak morskih sisara kao što je sredozemni tuljan, foka ili morska medvjedica", dodala je.U Crnoj Gori tuljan je posljednji put viđen sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je kao jedinka ubijen u okolini Herceg Novog.

U grupu zaštićenih vrsta kod nas spadaju delfini, morske kornjače, prstaci,a tu su i palasture i morski konjići, puž bačvaš, neke vrste sunđera i algi, za koje je međunarodna zajednica istraživača, naučnika, zaključila da su to specifične vrste koje najčešće nestaju zbog uništavanja staništa.

Inače, u posljednjih 20 godina u našoj zemlji izumrlo je oko 20 endemičnih vrsta, pokazalo je istraživanje koje je sproveo studijski program za biologiju na Univerzitetu Crne Gore.

I dok još uvijek nema naznaka o formiranju crvene knige, spisak ugroženih biljaka i životinja se povećao za još 400 vrsta.

Kada je prostor Balkana u pitanju najviše ugroženih vrsta ima u Hrvatskoj čak 91, Sloveniji 79, Rumuniji, 62, a u Crnoj Gori čak 57, koliko ih je i u Albaniji.

U Bosni i Hercegovini ugroženo je 55 vrsta, u Mađarskoj 48, Bugarskoj 47, Srbiji 43 i u Makedoniji 36.

U svjetskoj Crvenoj knjizi ugroženih vrsta zasad je evidentirano 20.212 biljaka i životinja.

Najpogođeniji su sisari koji čine četvrtinu liste, 13 posto ptice, 41 vodozemci, a 33 procenta zauzimaju korali. U tom dokumentu se predviđa da će narednih 50 godina nestati oko trećina svih vrsta životinja i biljaka.

Najviše ugroženih vrsta u Evropi ima u Španiji 227, Portugalu 167, Turskoj 148, Italiji 147, Grčkoj 131, Francuskoj 126, Rusiji 116, Hrvatskoj 91, Sloveniji 79 i Njemačkoj 75.

Broj ugroženih vrsta širom svijeta raste, a najviše zbog lova i gubitka staništa.

kolektiv.me

Ostavite komentar

Morate popunit sva polja označena sa (*)

Mjesto za vašu reklamu

ANKETA

Da li bi se odazvali u akcijama cišćenja ?
 

PREVOD

English French German Italian Portuguese Russian Spanish